Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika

Eufrazijeva bazilika spada u kompleks građevina (bazilika, atrij, krstionica i konfirmatorij), koje je dao sagraditi biskup Eufrazije u VI. stoljeću.
Tom kompleksu vremenski prethodi Maurov oratorij iz III. st. (lijevo od bazilike), gdje je Sv. Mavro prvi porečki biskup, u privatnoj kući okupljao prve kršćane grada Poreča. Ondje je u VI. st. bila podignuta prva bazilika, čije su prostorije dijelom dosizale do temelja današnje bazilike - (najniži sloj u bazilici s lijeve strane) - podni mozaici, među kojima se posebno ističe riba kao starokršćanski simbol, kopije su originala koji se čuvaju u izložbenoj kapeli Eufrazijeve bazilike.
Na mjestu gdje je Eufrazijeva bazilika, postojala je predeufrazijeva bazilika, kraća od sadašnje, sagrađena u prvoj polovini V. st. - njezin pod od mozaika vidljiv je ispod poda Eufrazijeve bazilike.
Pred bazilikom podignut je ATRIJ sa stupovima i kapitelima dovezenim iz Bizanta.
Zapadno od atrija smještena je KRSTIONICA iz VI. st. U sredini je bio bazen za krštenje.
Kroz osmerokutnu krstionicu ulazi se u zvonik koji je podignut g. 1522.
EUFRAZIJEVA BAZILIKA spomenik je kulture najvišega ranga pod društvenom zaštitom. Za vjernike je mjesto okupljanja i vršenja službe Božje. Ona je katedrala porečkog biskupa, kaptolska i župna crkva.
Na pročelju bazilike obnovljeni su mozaici sa 4 lika svetaca i 7 apokaliptičkih svijećnjaka.
U bazilici su stupovi od mramora, a njihovi kapiteli bogati ornamentikom - obilježeni su Eufrazijevim monogramom "Eufrasius" i povezuju lukove ukrašene štukaturama koje su bile na južnoj strani porušene u potresu 1440. g.
Apsida je pokrivena mozaicima. Povrh nje dominira Krist - Lux vera - pravo Svjetlo - s apostolima. Ispod, u luku, medaljoni svetaca oko Jaganjca. U sredini Bogorodica na prijestolju s Isusom, okružena anđelima i likovima svetaca među kojima su Sv. Mavro biskup-mučenik i biskup Eufrazije s modelom crkve. U visini prozora: prizori iz života B. D. Marije. Najniži pojas u apsidi ukrašen je mramornim inkrustacijama od kojih neke potječu od poganskih hramova.
Nad glavnim oltarom diže se, na stupovima iz doba Eufrazija, ciborij podignut g. 1267. Antipendij oltara od pozlaćenog srebra iz g. 1452. bio je ukrašen reljefima svetaca koji su nestali 1974. godine.
Uz sakristiju postoji CELLA TRIHORA, Eufrazijev mauzolej sa sarkofagom iz 1247. g. u kojem su se ranije čuvale relikvije Sv. Mavra.
Uz desnu lađu bazilike postoje:
1. Kapela Sv. Križa s raspelom iz XV. st.,
2. Izložbena kapela s korskim sjedalima iz XV. st. i drugim vrijednim umjetninama.
Sjeverno od atrija stepenice vode u biskupski dvor. Na tom je mjestu Eufrazije podigao KONFIRMATORIJ za krizmavanje i primanje naroda.